Pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

Strojarska 24, Zagreb
Tel.: 01 6672 404
Ulaz
x
Naslovna / / Koliko treba riješiti na maturi
Koliko treba riješiti na maturi  Bodovanje razina

Last minute pripreme krajem svibnja, nakon norijade. Pripremite se za pisanje eseja iz hrvatskog ili engleskog te za matematiku, fiziku, kemiju, PIG, psihologiju... Više.

 

Više o pripremama koje u lipnju održavamo za prijemne ispite pogledajte ovdje.

KOLIKO TREBA RIJEŠITI NA MATURI PA DA SE UPIŠETE NA ŽELJENI FAKULTET?

To ovisi o odabranom fakultetu, vašim ocjenama te izabranim razinama obaveznih predmeta. U svakom slučaju, za upisati fakultet nije dovoljno samo položiti maturu (dobiti 2)!. Želite li upisati neki od desetak najatraktivnijih fakulteta koji nemaju prijemni ispit (Farmacija, Stomatologija, PBF, Fakultet političkih znanosti, Fer, Edukacijsko-rehabilitacijski, Geodetski, Ekonomski,...) vjerojatno će vam uz vrlo dobre školske ocjene trebati oko 75% točno riješenih zadataka iz obaveznog dijela i to uglavnom na višoj razini te približno isto toliko iz svih izbornih predmeta koje fakultet boduje. Za neke od navedenih fakulteta čak i više! (Za preciznije izračune dođite do nas.)
Kako bi osigurali da im se na studij upišu što kvalitetniji učenici, mnogi su fakulteti počeli postavljati dodatne uvjete u vidu minimalne ocjene iz pojedinog predmeta na maturi ili minimalnog broja bodova na prijemnom, ili sl. Taj minimalni uvjet poznat je pod imenom PRAG. Fakultet će radije ostati prazan nego upisati nekoga tko nije mogao prijeći prag.
Tako npr. na Učiteljskom fakultetu iz matematike morate imati točno riješeno barem 50% testa, na prijemnom ispitu na Medicinskom fakultetu 50% prijemnog ispita, a na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu morate točno riješiti barem 43% prijemnog ispita itd.
 

KAKVA JE TEŽINA MATURE?

Gimnazijalci kažu da je razumne težine, strukovnjaci da je teška...
Pustimo priče, pogledajmo brojke. U prosjeku 51% prošlogodišnjih maturanata nije moglo riješiti ni pola testa! Najgore je bilo na velikim izbornim predmetima te na matematici.
Manje od pola testa riješilo je: na informatici i kemiji 74% prošlogodišnjih maturanata, na povijesti 68%, na PIG-u 65%, na fizici 64%, na psihologiji 57%, na osnovnoj razini matematike 54%, na biologiji 52%, na višoj razini matematike 49%...
Kakva je onda matura? Možda je bolje pitati kakvo je znanje maturanata?!
 

JE LI MATURA ZBILJA TOLIKO VAŽNA ILI JE TO SAMO SUVREMENI MIT?

Budući da u ukupnoj masi bodova za upis na pojedine fakultete matura nosi 45-75% (ostalo su školske ocjene i prijemni ispit) vaša budućnost ovisi samo o tome što ćete raditi zadnjih 6 mjeseci 4. razreda i kakav ćete rezultat postići na maturi. Čak više nije važno kakav ste bili učenik i koju školu završavate. Ovo je vrijeme koje zahtijeva zaokret u ponašanju i odgovornost prema učenju. Svaka kaplja znoja, svako odricanje, svaka kuna uložena u pripreme za maturu vraćat će vam se sljedećih 50 godina.
Matura je razumne težine pa su sada i slabiji učenici dobili priliku da u kratko vrijeme pokrpaju praznine i ispite riješe preko 70%.
Jednom položena državna matura prati vas cijeli život. Otvorit će vam vrata svakog fakulteta ako je položite s visokim prosjekom, a zatvoriti zauvijek ako je prosjek nizak. Možda za koju godinu shvatite da to što studirate nije ono što želite. Sa dobrim rezultatom na maturi moći ćete se prebaciti na bilo koji drugi fakultet. Ako se ove godine sa svojim rezultatima nećete moći upisati tamo gdje želite, ni za 10 godina neće biti drugačije.

Ne, matura nije mit!
Matura je do sada jedini važan događaj u vašem obrazovanju kojim možete poništiti godine nerada i loših izbora.